Psihodrama - duša u akciji

Psihodrama je iskustvena tehnika spoznavanja unutarnje stvarnosti, kao i dinamična, akcijska i ozbiljna metoda psihoterapije. Žarište ove tehnike zasniva se na eksternalizaciji unutarnjih psihičkih sadržaja, i to tako živo i intenzivno, da se i njezino ime ogleda u sprezi s ovom centralnom idejom:
psiha=duša; drama – djelovanje, akcija, činidba.
Stoga bi se psihodrama potpuno legitimno mogla nazvati i dušom u akciji.
Njezin tvorac je J.L.Moreno, liječnik, teolog i filozof s početka dvadesetih godina 20. st., suvremenik Freuda, Junga i Adlera – grupni terapeut, avanturist po svim pitanjima i nadahnuti filozof dijaloga buberovske ideje «ja-ti». Nastavlja tamo gdje je Freud stao, jer drži da je otac psihoanalize suviše plitko i jednostrano promatrao individualno nesvjesno e da bi se mogao uhvatiti ukoštac s interpersonalnom problematikom, ali se istovremeno ograničava i od Jungove teorije kolektivno nesvjesnog, koja se – po njegovom mišljenju – suviše udaljava od individue. Gledajući na psihu čovjeka kao na dubinsku strukturu jednog odnosivog entiteta, dobar dio svoje teorije gradi na pojmu su-nesvjesnog. Moreno je, naime, smatrao da je čovjekova osobnost uvjetovana relacijskim jastvom, odnosno da se čovjekovo ja pokazuje u svom punom potencijalu tek onda kada ga stavimo u odnos s Drugim. I da se odnos uspostavlja susretom. Ali ne svakodnevnim rutiniziranim susretanjem gdje smo (obično) suštinski nezainteresirani za sugovornika, već susretom strukturiranim u grupi i pred grupom – tamo gdje naše ponašanje, verbalni i neverbalni izrazi nailaze na odraze i reakcije drugih članova, uz dogovorno načelo dobre namjere i povjerljivosti.

Iako dobrim dijelom prožeta smijehom, svaka psihodramska seansa ozbiljan je rad koji se u pravilu odvija u tri faze. Započinje zagrijavanjem, prelazi u akciju, a završava razmjenom osjećaja i iskustava ili sharingom. Osnovni elementi gotovo svake psihodramske seanse su: protagonist kao "glavni glumac", grupa kao "publika", voditelj kao režiser, članovi grupe koji će odigrati određene uloge te pozornica, tj. scena na kojoj će se uprizorenje i odigrati.


Uglavnom se na sceni uprizoruju životne situacije osobe, ali uz pomoć članova grupe. Međutim, ovdje nema dramskog teksta nego se prizori iz života odigravaju onako kako ih protagonist doživljava – spontanim preuzimanjem raznih uloga kroz koje izražava razne dijelove sebe te kroz koje progovara ono što ga zaokuplja. Scena je – a to je jako važno – apsolutno sigurno mjesto na kojemu se u prisutnosti grupe i vodstvo voditelja, istražuju ljudski unutarnji svjetovi i odnosi.
Mada se istraživanje odvija kroz igru uloga, ovo nije jedini modus rada jer postoji u psihodrami čitav niz tehnika – od prazne stolice preko dvojnika pa sve do zrcala i simbolične skulpture. Iako povijesno vrlo tijesno povezana s kazalištem te usprkos očitoj sličnost ove tehnike s kazalištem, psihodrama nije teatar i klijenti nisu glumci. U kazalištu se glumcima dodjeljuju sasvim određene uloge i glumci moraju ostati u granicama zadanog. U svojem nastupanju na kazališnoj sceni, glumci-akteri skriveni su iza uloga koje tumače, a psihodrama ne uključuje tu vrstu zaštite. U psihodrami je protagonist eksponiran i ranjiv, jer ne iznose se na scenu samo lake teme. Munjeviti uvidi i sirovi osjećaji sastavni su dio psihodramskog iskustva, a kroz njih ne prolazi samo protagonist, nego i ostali članovi grupe koji dijelove sebe prepoznavaju i u «tuđoj priči».
Psihodrama je zanimljiva i dinamična tehnika, ispunjena šarenilom ljudskog iskustva, doživljaja i tumačenja iznesenih problema. Sve to, uz činjenicu da je svaki protagonist ujedno i režiser i dramaturg i scenarist svoje vlastite drame, duši otvara prostor za disanje, oslobađa ju autocenzure, istovremeno joj pružajući i realniju sliku o ostalim dušama s kojima dijeli ovu zemaljsku stvarnost. A kako se to ne bi pozitivno odrazilo na život?

Ako vas zanima kako to izgleda te ukoliko je pobuđena vaša znatiželja, imajte na umu da su u tijeku otvorena jesenjska predavanja koja se održavaju utorkom u Centru za integralni razvoj, Gundulićeva 19/1, u 19 sati.

Ili posjetite edukaliptus stranicu www.edukaliptus.com i pišite nam ([email protected]).