Početna Članci Duhovnost i psihologija Važnije je biti ono što jesi, nego biti pozitivan

Važnije je biti ono što jesi, nego biti pozitivan

Datum objave: 16.09.2021

Živimo u društvu koje stvara pritisak da uvijek mislimo pozitivno. U stvari, čak i članci na ovim stranicama govore o važnosti pozitivnog razmišljanja.

Nemojte krivo shvatiti, pozitivno razmišljanje je sjajno i može dovesti do sretnijeg i ispunjenijeg života, ali što je s onim nesnosnim negativnim emocijama koje se pojavljuju s vremena na vrijeme?

Hoćemo li ih ignorirati i ušutkati pozitivnim razmišljanjem? Osjećamo li krivnju i sram zbog toga što razmišljamo negativno?

Ako rezonirate s tim pitanjima, postoji velika šansa da niste sami.

U današnje vrijeme često nam je nametnut pritisak pozitivnog razmišljanja zbog kojeg se osjećamo krivima ili “manje vrijednima” ako imamo negativne misli.

Čak i u duhovnim zajednicama naše negativne misli mogu se povezivati s našim egom i sve se jednostavno može otpustiti s nekoliko svjesnih udisaja.

Ali to ipak ne funkcionira uvijek.

Ljutnja, bol i negativno razmišljanje su sve potrebne i važne emocije koje treba cijeniti i ponekad je potrebna pažnja, više od dubokih udisaja (iako i oni uvijek mogu pomoći).

Ljutnja, bol i negativno mišljenje mogu nam pomoći da izrazimo tko smo i omogućiti nam da zapravo imamo zdravije stanje uma.

Anita Moorjani – “Važnije je biti ono što jesi, nego biti pozitivan”.

Mnogi znanstvenici vjeruju da je negativno razmišljanje znak zdravijeg uma, kao što je to i način na koji se tijelo se štiti i upozorava nas na činjenicu da nešto nije u redu.

Često kada osjećamo ljutnju ili smo u depresiji, naše tijelo nam na taj način daje do znanja da nešto nije u redu i da nešto treba popraviti.

Često kada potiskujemo negativne emocije i prikrivamo ih osmijehom, mi guramo svoje negativne emocije dublje unutar našeg tijela.

S vremenom, to uzrokuje više stresa, više tjeskobe i dulji osjećaj depresije.

Iako nikad ne želite da negativne emocije plutaju oko vas cijelo vrijeme, kada se pojave, jako je važno da ih spoznate i date im ljubav.

Također je jako važno slušati ih i pokušati shvatiti što vam vaš um, tijelo i duša možda pokušavaju reći.

U stvari, mislite o svim svojim emocijama kao o načinu na koji cijelo vaše biće komunicira s vama. Razmišljajte o svojim emocijama kao o kompasu koji vam pomaže da se krećete kroz ovaj život i napravite izmjene ili prilagodbe.

Često kada osjećamo ljutnju ili druge negativne emocije, to je obično zato što na dubljoj razini osjećamo bol.

Lakše je osjećati ljutnju i druge površinske emocije umjesto boli, što je razlog zašto ponekad otputujemo u te emocije i ostanemo tamo.

Samo kada uistinu otpustimo bol, možemo biti slobodni od ljutnje i negativnog razmišljanja.

A to možemo učiniti samo kada naučimo kako prihvatiti svoju ljutnju i druge negativne emocije.

To ćemo postići na ovaj način:

Nemojte se bojati svojih negativnih misli i shvatite da vas Svemir neće kazniti zbog njih.

Koristite negativne misli kao podsjetnik ili znak da nešto nije u redu s vašim tijelom, umom i dušom, te da je nešto potrebno riješiti.

Prihvatite svoje negativne emocije i dopustite sebi da ih osjetite bez srama ili krivnje.

Shvatite da negativne emocije nemaju veze s vama ili s drugim ljudima, već imaju veze sa situacijom.

Ne morate odmah ukloniti svoje negativne misli, ali morate biti svjesni i činjenice da je potrebno učiniti nešto vezano za njih.

U redu je valjati se u negativnosti neko kratko vrijeme, ali ako ne počnete mijenjati energiju i raditi na svom iscjeljivanju, to će vas samo dovesti do toga da se osjećate još bjednije.

Jedan od najmoćnijih načina na koji možete smanjiti svoju ljutnju i negativnost je da sjednete i dopustite sebi da je uistinu osjetite, bez otpora.

Kada to učinite, možete dati sebi priliku da identificirate odakle dolazi i kako možete učiniti neke promjene.

Još jedan učinkovit alat je da zapitate sami sebe – „Zbog čega sam povrijeđen?“

Ispod negativnih emocija  uvijek postoji neka vrsta boli.

I na kraju, zlatno pravilo za rješavanje negativnosti:

Upitajte se:

“Kada bih volio sebe, što bih učinio u ovoj situaciji?”

ATMA – Pripremila: Suzana Dulčić

Foto: Pixabay.com

Izvor: Atma.hr