ŽIVOT U RITMU

Datum objave: 15.05.2012

Najlakši način da se sačuva i održi zdravlje bez magije i s većim učinkom od bilo koje druge mjere je dobra tjelesna aktivnost.
(iz prve tiskane knjige o vježbanju - The Book of Bodily Exercise Christobal Mendez oko 1553.)

Naš život na Zemlji neprekidni je ritam udisaja i izdisaja – do posljednjeg daha.
Bez disanja, odnosno bez kisika u zraku, možemo živjeti svega nekoliko minuta. Stoga je disanje najvažnija biološka funkcija organizma - najvažnija za naš život i zdravlje!

Znanost sve više potvrđuje dobrobiti vježbi disanja pa tako one osim što pospješuju kvalitetu krvi i jačaju imunitet u velikoj mjeri uklanjanju umor, opuštaju napetost mišića, pomažu kod depresija, glavobolja, migrena, smiruju i smanjuju uznemirenost.

Izrazito smanjenje tjelesne aktivnosti značajka je suvremene civilizacije, a s time je povezano i naše disanje. Sve više vremena provodimo u zatvorenim prostorijama (nekima je jedina vanjska aktivnost dolazak na posao i odlazak s posla), dišemo plitko i brzo, a takvo nepravilno disanje umanjuje našu životnu snagu i slabi imunološki sustav.
Vjerojatno bi se to izmijenilo kada bi postali svjesni da pravilnim, svjesnim načinom disanja možemo imunitet pojačati i time život učiniti boljim i kvalitetnijim. Mladost donekle kompenzira i oprašta loše životne navike – starost NE!

Svaka tjelesna aktivnost stimulira disanje. Neke tjelesne aktivnosti u većoj, a neke u manjoj mjeri. Na taj način tijelo opskrbljujemo potrebnom količinom kisika te mu omogućujemo kvalitetnije čišćenje od toksina. Civilizirani način života dosta nas udaljava od prirodnog načina života. Ta ista priroda nas na kraju ipak prisili, nažalost putem bolesti, da vodimo računa o vlastitom zdravlju. Jer zdravlje nije trajno stanje i potrebno ga je neprestano iznova stjecati i osiguravati.

Svi oni koji se bave nekom aktivnošću na svježem zraku ili nekim sportom u velikoj mjeri jačaju svoj imunološki sustav i manje su podložni raznim bolestima jer jačaju svoja pluća i tijelo. Tako bi trebali nastaviti i u zrelim godinama.

Veliki broj argumentiranih studija dokazuje direktnu povezanost smanjene tjelesne aktivnosti s većom učestalosti mnogih kroničnih bolesti i niskom funkcijskom sposobnosti organizma.

Ljudi koji veći dio života provedu neaktivno ili sa smanjenom tjelesnom aktivnošću (ležeći, sjedeći, stojeći) koriste samo mali dio kapaciteta svojih pluća od 10% - 30%. Već i lagana šetnja značajno povećava kapacitet pluća dok se na primjer planinarenjem kapacitet poveća i do 10 puta, a plivanjem čak i do 20 puta. Vjerojatno ste primijetili da se nakon fizičke aktivnosti na svježem zraku osjećate vitalniji, svježiji, motiviraniji.

Osim kisika, u zraku koji udišemo nalazi se i jedna vrsta energije koju su mnogi istraživači, stare kulture i tradicije povezivale sa samom životnom energijom, a nazivali su je raznim imenima. Franz Anton Mesmer ju je zvao animalnim magnetizmom, dr. Carl Ludwig von Reichenbach OD-om, dr. Oscar Brunler biokozmičkom energijom, dr. Wilhelm Reich orgonom, Rudolf Steiner biodinamičkim eterom, ruski istraživači bioplazmom, a češki biotroničkom energijom.
U Indiji je nazivaju prana u Egiptu ka, Kini chi, Japanu ki. Grci su je nazivali eterom, pneumom, a postoje još i mnoga druga imena poput elan vital, G-polje, vivis naturalis, kronalno polje

Za tu energiju bi se moglo reći da je ona životna vibracija koja ispunjava čitav svemir. Dakle, pošto se ta energija nalazi svugdje oko nas pa tako i u zraku koji udišemo, mi je dobivamo putem disanja. Međutim, količina unesene energije u naše tijelo proporcionalna je kvaliteti našeg disanja.

Da bi naučili svjesno sakupljati više te energije trebamo ovladati tehnikom svjesnom disanja.

Više na: www.aviem.hr/disanje/