Povezanost misli i tjelesnih funkcija

Oglašivač: Administrator

Pojačano lučenje želučane kiseline pri razmišljanju o situacijama koje nas ljute svima je poznato. No, malo je ljudi upoznato s rezultatima velikog broja istraživanja koji pokazuju jasne poveznice između negativnih misli i raznih poremećaja u tijelu, kao i pozitivnih misli i urednog rada svih tjelesnih funkcija.

Nove znanstvene spoznaje

Na Istoku, ova je ideja poznata od davnina i široko je prihvaćena, no na Zapadu je relativno nova i još je uvijek predmetom sukobljavanja u znanstvenim krugovima. Mnogi se znanstvenici starog kova teško odriču ideje da je čovjek samo stroj, a njegove misli samo rezultat kemijskih i električnih reakcija živčanih stanica mozga uzrokovanih podražajima iz okoline.

No unatoč tome, sa svrhom širenja spoznaja o povezanosti uma i tijela, u svijetu danas niču specijalizirani instituti, znanstveni centri, vrše se sve brojnije studije, priznata svjetska sveučilišta izdvajaju sredstva za projekte ove namjene itd.

I novija znanstvena disciplina nazvana psihoneuroimunologija, utemeljena je upravo u svrhu ovih istraživanja. Mnogobrojne provedene studije u sklopu ove discipline pokazuju kako pozitivne misli, vjerovanja, životni stavovi i raspoloženja kao što su optimizam, zahvalnost, unutarnji mir, radost i sl. uzrokuju pozitivne fiziološke reakcije. S druge pak strane, pesimizam, zamjeranje, ljutnja, strah itd. dokazano negativno utječu na ljudski organizam.

Kako misli djeluju na tijelo?

Premda princip po kojem misao utječe na fiziologiju još uvijek nije u potpunosti razjašnjen, poznato je kako pozitivno razmišljanje djeluje na neurone u mozgu uzrokujući kemijske promjene koje dovode do smanjenja razine hormona stresa, dok negativne misli imaju suprotan učinak. Smanjena količina stresnih hormona u tijelu posljedično dovodi do jačanja imunološkog sustava i povećane sposobnosti borbe sa slobodnim radikalima koji mogu uzrokovati oštećenja stanica i tkiva.

Ove reakcije odnose se na misli (i emocije kao njihove posljedice) koje su kod ispitanika prisutne duže vrijeme. Smatra se kako negativna raspoloženja kraćeg trajanja ne ugrožavaju zdravlje, odnosno kako tijelo ima vlastiti sustav zaštite koji se aktivira prilikom takvih stanja. Stoga potiskivanje negativnih misli i emocija nije od koristi za naš organizam, već ono naprotiv može doprinijeti nastanku poremećaja i bolesti u tijelu.

Čistoća (uma) je pola zdravlja

Neke od koristi pozitivnog razmišljanja, uz ojačan imunitet, su i smanjeni rizik od srčanih oboljenja te problema s probavnim, dišnim, endokrinim i drugim tjelesnim sustavima. Osim djelovanja na našu fiziologiju, emocije utječu i na naše intelektualne sposobnosti. Tako smo primjerice kreativniji, inteligentniji i usredotočeniji ukoliko smo u stanju zadovoljstva, zahvalnosti, suosjećanja i sl.

U cilju razvoja pozitivnog razmišljanja, potrebno je prije svega osvijestiti vlastite misli. Osvještavanjem toka misli, možemo svjesno prekinuti negativne obrasce razmišljanja te ih zamijeniti pozitivnima. Ovo ne znači kako bismo trebali iz netom osviještenog stanja samo-prijezira automatski prijeći u stanje radosti, već se ova zamjena može odvijati korak po korak, nadograđujući svaku misao sa sljedećom koja na nas djeluje da se osjećamo bolje.

Istraživanja također potvrđuju kako primjena neke od brojnih dostupnih tehnika opuštanja i okretanja sebi, kao što su jogijske tehnike meditacije i svjesnog disanja, pozitivno djeluje na raspoloženje i zaustavljanje nepoželjnog i potencijalno štetnog toka misli, a time i na naše zdravlje i dugovječnost.

Autor članka: Renata Kos

© Copyright Park Božanske Energije, Zagreb
01/29 81 421 ili mobitel: 091/16 17 540; (od 11 do 14 sati)
e-mail: info@divineenergypark.org;
Facebook stranica: Divine Energy Park
www.divineenergypark.org