Početna Članci Sponzorirani članci Zlatna pravila prehrane

Zlatna pravila prehrane

Datum objave: 14.06.2013

Posljednjih godina službena medicina sve više se bavi istraživanjem prehrambenih navika ljudi te utjecajem prehrane na zdravlje. Niz suvremenih bolesti dovodi se u vezu s ubrzanim načinom života, stresom i konzumacijom brze i nezdrave hrane te raste zanimanje za iscjeljivanje alternativnim metodama, posebice u slučajevima od kojih su liječnici "digli ruke". U porastu je broj knjiga, članaka i internetskih stranica o mogućnostima izlječenja postom, vegetarijanstvom, sirovom hranom i sokovima od svježeg voća i povrća, a u čemu se prosječni čovjek teško snalazi te mora utrošiti puno vremena da bi proučio sve što je objavljeno. Ono što prosječnog čovjeka zanima jest kakve prehrambene navike stvoriti, kad i kakvu hranu treba jesti da bi imao energije za svoje dnevne aktivnosti i bio zdrav, a da je dostupna i po prihvatljivim cijenama.

Mudrost iz vlastite prošlosti

Mudrost ne trebamo tražiti u dalekim i starim civilizacijama, nego možemo zagledati u prošlost vlastitog naroda i podneblja. Naši stariji još se živo sjećaju kako su njihovi stari bili snažni i zdravi, a samo jednom tjedno jeli su meso, koje je danas nezaobilazno u gotovo svakom većem obroku prosječne obitelji. Naši predci na svom su tjednom menuu imali jednostavne obroke od svježeg voća i povrća te žitarica, a ako bi kuhali povrće, činili su to vremenski vrlo kratko, tek toliko da povrće, kako su govorili, ostane "živo". Možemo im zamjerati siromaštvo i neimaštinu, no zahvaljujući tome "siromaštvu" i jednostavnosti, uspijevali su očuvati dugo zdravlje i fizičku izdržljivost.

Jesti svježe

Danas se većina stručnjaka na području prehrane slaže u tome kako treba jesti što više svježeg voća i povrća, a za žitarice se preporuča dnevna količina od 100 - 200 grama. Ne predstavlja problem ni uzgojiti klice, koje također imaju vrlo veliku prehrambenu vrijednost. Naime, dobro properemo sjemenje i ostavimo ga u posudi s vodom na tamnom i hladnom mjestu, prilikom čega dnevno često mijenjamo vodu. Nakon nekoliko dana klice će proklijati i onda ih ostavimo nekoliko sati na suncu da se razvije klorofil. Posudu s klicama poslije spremimo u hladnjak i jedemo svaka 3-4 dana, tako da ih dodajemo jelima ili salatama.

Umjesto kemijskih i umjetnih minerala u obliku tableta, možemo konzumirati orašaste plodove (orah, badem, kikiriki, indijski orah), koji iste minerale sadrže u prirodnom obliku. Tako šest do osam oraha dnevno može zadovoljiti čovjekove potrebe za mineralima, a u orahu ima, primjerice, magnezija, cinka, sumpora, fosfora, joda, nezasićenih masnih kiselina i vitamina.

Vrlo zasitan jutarnji obrok može se pripremiti tako da u malenu posudu za doručak stavimo dvije jušne žlice zobenih pahuljica, po jednu žlicu mljevenog lana i sezama, mljevenih oraha ili badema, malo suhih grožđica, brusnica ili drugog suhog voća, čajnu žličicu kakaa i jednu jušnu žlicu meda. U tu smjesu dolijemo vrlo malo tople vode, tek toliko da možemo dobro promiješati sastojke. Ovakav obrok držat će vas sitima do ručka, bez potrebe da grickate nešto usput.

Pravilno kombiniranje namirnica

Velika pozornost pridaje se i kombiniranju hrane jer, dok neke kombinacije lako probavljamo, druge su vrlo štetne za organizam, posebice pržena i prerađena hrana, gazirana pića, bijeli šećer i brašno. Dnevni jelovnik treba sadržavati 80% lužnate ili svježe (ananas, banana, limun, trešnja, breskva, grožđe, jabuka, jagoda, lubenica, marelica, dinja, naranča, šparoge, brokula, tikvica, zeleno lisnato povrće, proso, neoguljeni krumpir, badem, kesten, sezam, sva hladnoprešana ulja, med, začini i prirodni sokovi od voća i povrća) te 20% kisele ili kuhane hrane. Tako ne treba zajedno miješati voće i povrće (osim u nekim kombinacijama sokova), zatim škrob s voćem (izaziva fermentaciju), škrob (kruh, krumpir, riža) s bjelančevinama (meso, riba) te žitarice s mlijekom. Možete miješati škrob s povrćem ili meso i povrće (puno povrća u odnosu na meso). Ukoliko se pridržavate ovih kombinacija, vaše tijelo ne će proizvesti velike količine otpadnih kiselina koje narušavaju zdravlje i uzrokuju brojne bolesti.

Prehrana sokovima

Neprocjenjiva blagodat za naš organizam prirodni su sokovi od voća i povrća. Tajna sokova jest u tome što, osim  prijeko potrebnih minerala i vitamina, u organizam unosimo enzime, biološke katalizatore koji djeluju na kemijske reakcije u tijelu, a koji se gube pri kuhanju hrane na visokim temperaturama. Također, unosom netom iscijeđenih sokova, organizam dobiva količinski puno više hranjivih tvari nego je to slučaj s unosom voća i povrća u krutom obliku. Sok se u tijelu apsorbira u roku od 15 minuta, a kruta hrana probavlja se satima, čime štedimo tjelesnu energiju. Kad je netko teško bolestan, prehrana bazirana na sokovima i svježim salatama ima dvostruki učinak - hrani tijelo potrebnim sastojcima i ne rasipa energiju potrebnu za  iscjeljenje.

Ukoliko želimo detoksificirati svoje tijelo, dobro je s vremena na vrijeme provesti tri dana samo na prehrani svježim sokovima od voća i povrća, nakon čega bismo trebali imati stolicu. Ako je nemamo, trebalo bi popiti sok od špinata ili ananasa, jer oni imaju laksativni učinak, ili pojesti svježu salatu od npr. endivije, špinata i radiča.

Koristeći sokovnik, voće kombiniramo s voćem, osim agruma, koje kombiniramo samo s  agrumima. Zeleno lisnato povrće i salate (blitva, špinat, endivija, radič, itd.) možemo kombinirati jedino s jabukom, kruškom ili sličnim voćem, a gomoljasto povrće s isto takvim.

Mrkva, cikla i krastavac

Sokovi od voća sami nisu dostatni, stoga je nužno uzimati i sokove od povrća, od kojih najveću vrijednost ima sok mrkve, cikle i krastavca. Navedeni sok trebalo bi i inače uzimati jednom dnevno (najbolje ujutro natašte) tijekom duljeg perioda, a preporuča se 41 dan.

Sok od mrkve nezaobilazan je i vrlo važan u prehrani sokovima, jer  jača otpornost organizma, odstranjuje nametnike iz tijela, otklanja trulež i obnavlja rad svih organa. Pomaže kod karcinoma, smanjuje želučanu kiselinu i čisti krv. Ciklin sok također obnavlja krv, sprječava infekcije, uklanja suvišnu masnoću iz krvi i jetre, pomaže kod arteroskleroze i tumora, onemogućava slobodne radikale da uništavaju stanice  i jača organizam. Sok krastavca bogat je kalijem i povoljno djeluje na srce i bubrege, čisti krv i kožu, rastvara mokraćnu kiselinu koja uzrokuje nastanak kamenaca, smanjuje šećer u krvi i liječi kronični zatvor. Ova tri soka aktiviraju svih 150 žlijezda u tijelu i neprocjenjivo su blago u održanju vitalnosti.

Svježe salate i jednostavni obroci

Da bi tijelo izlučivalo otpadne tvari, sokovima od voća i povrća treba pridodati i obroke od svježih salata. Kuhana i nezdrava tvornička hrana lijepi se za crijevne stijenke i ne dozvoljava crijevima da se očiste, dok celuloza iz salata od svježeg zelenog lisnatog povrća "češlja" crijeva i pomaže u eliminaciji otpada. Jednostavni obrok može se pripremiti i ako npr. u blenderu sameljemo jabuku (ili krušku, ili kivi), bananu i šaku zelenog lisnatog povrća - najbolje špinata i zelene salate - s malo vode.

Prehrana sadašnjosti i budućnosti

Prehrana svježim voćem i povrćem, žitaricama i sokovima od voća i povrća postala je nužna u sadašnjosti ako želimo biti zdravi i i dugovječni, no na nju treba prijeći postupno, kako tijelo ne bi doživjelo isuviše velik šok i kako bi se moglo optimalno prilagoditi. Možete početi savjetom dr. Baroodyja, autora knjige Alkalizirajte ili umrite - pojedite 1/10 mesa, a 9/10 povrća - i vaše će vas zdravlje podržati u budućnosti!

 

Autor: Danijela Grubišić, učiteljica Divine Health Programa

© Copyright Park Božanske Energije, Zagreb

01/29 81 421 ili mobitel: 091/16 17 540; (od 11 do 14 sati)

e-mail: info@divineenergypark.org;
Facebook: Divine Energy Park, Twitter: DivinEnergyPark

www.divineenergypark.org