Oko znanja

Datum objave: 09.10.2014

"Jedina vrijedna stvar je intuicija!"

 Albert Einstein

 

Mistiku unutarnjeg znanja, intuicije i čovjekovih mentalnih sposobnosti znali su i narodi drevnih kultura od Maja i Inka, preko Grčke i Egipta pa sve do Kine i Indije, koja polazi ne samo od važnosti živčanog sustava i činjenice da je naša desna polutka mozga intuitivna dok lijeva više misli, već i od velike važnosti endokrinog sustava i njegove glavne žlijezde epifize, za koju danas znanstvenici tvrde da je samo sjedište čovjekove intuicije.

Ovu zrnastu žlijezdu češerastog oblika, smještenu duboko u našem mozgu i povezanu sa talamusom  putem dva živčana i jednim optičkim vlaknom, koja reagira i djeluje putem svjetlosnih signala radi čega se u današnje vrijeme moderne znanosti i smatra upravo ostatkom trećeg oka, prepoznale su i mnoge kulture svijeta, slaveći ju kao simbol spoznaje i istine, kao što i možemo vidjeti u starom prikazu grčkih legendi koje govore o „oku duše“, „oku Šive“ u hinduističkoj ili „oku Horusa“ u egipatskoj tradiciji.

Baš kao što postoje organi njuha, mirisa, vida, dodira i sluha, tako i postoji organ mišljenja, a to je epifiza. Možemo reći da okom vidimo svijet dok ga epifizom shvaćamo. Francuski filozof René Descartes poznat po uzrečici „Cogito ergo sum „ među prvima je govorio o tome u svojoj knjizi ″Traité de l′Homme″ iz 1664. godine, postavljajući tezu da je epifiza glavna poveznica uma i tijela.

 

Najvažnija žlijezda endokrinog sustava

 

Endokrini koji je uz živčani najbitniji sustav našeg tijela, proizvodi i luči oko 140 kemijskih supstanci (hormona) u krv, te upravlja svim tjelesnim funkcijama putem krvnih žila kao informacijskih kanala, baš kao što živčani sustav koristi mrežu živaca za upravljanje informacijama.

Pinealna žlijezda (epifiza) čije ime potječe od latinske riječi glandula pinealis zbog svog oblika koji podsjeća na češer je uz pituitarnu (hipofizu) najvažnija endokrina žlijezda u tijelu. Veličine tek 5 - 8 mm u prosječnog čovjeka, smjestila se između dvije moždane polutke, iza i iznad pituitarne žlijezde. Osnovna hrana ovog organa je sunčeva svjetlost, što ju čini jedinstvenom jer dobiva energiju direktno preko očiju dok ostale žlijezde indirektno od tijela. Čak 75 % svjetlosti preko hipotalamusa putuje u pinealnu žlijezdu i na taj ju način stimulira da luči u mozak i krv hormon serotonin, poznat kao hormon sreće, i melatonin koji potiče regeneraciju organa i kvalitetu odmora.

Kod većine ljudi pinealna žlijezda, koja ujedno predstavlja žlijezdu mentalnog rasta, aktivna je do osme godine života, nakon čega počinje atrofirati, odnosno prestaje sa razvojem jer pituitarna žlijezda, koja predstavlja žlijezdu fizičkog rasta, preuzima glavnu ulogu i tada se počinje razvijati intelekt.

Zanimljivo je da je intuicija najviše razvijena kod žena i djece za koju znamo da imaju veliku sposobnost vizualizacije i mašte, kreativna su, brže uče, ne analiziraju i imaju puno energije, što su sve karakteristike aktivirane pinealne žlijezde.

 

Živčani sustav

 

Iako je znanstveno dokazano da prosječan čovjek koristi samo 5% mozga, dok genijalci čak 13%, ostala nepoznanica je zapanjujuća s obzirom da znamo da je mozak sačinjen od 12 000 000 000 stanica i svaka od tih stanica ima 500 000 mogućih veza. Uz kičmenu moždinu i veliki broj neurona (živčanih stanica) ovaj organ je glavni komunikacijski sustav u našem tijelu, upravlja našim svjesnim i automatskim funkcijama, kontrolira misli i emocije, te služi mnogim aspektima komunikacije.Za našu su percepciju zaslužne obje polutke mozga, mada je opće poznato da je desna ta koja razmišlja intuitivno i kreativno, odnosno lateralno dok je lijeva logička, odnosno razmišlja racionalno i linearno.

Istraživač Tony Buzan proučavao je znamenite kreativne genijalce pa tako i slavnog  Alberta Einstein te je ustanovio da, iako je bio slabiji učenik i veliki sanjar izbačen iz škole, bio je privučen svijetom matematike i fizike podjednako kao i maštovitim Michelangelovom radom, a njegov životni rad i velika otkrića pokazuju da je bitno podjednako harmoniziranje obje sfere mozga.

Zbog 30 neurotransmitera istih kao u mozgu i više od 100 milijuna neurona, što je više nego u leđnoj moždini i perifernom živčanom sustavu, a koji se nalaze u trbušnom živčanom sustavu, mogli bismo reći da je trbuh naš „drugi mozak“, te je povezan s intuitivnom (desnom) stranom mozga.

 

Razvoj mentalnog potencijala

 

Uz problem kalcifikacije i postepenog atrofiranja epifize kod odraslih, što dovodi do izrazito materijalnog, grubog i intelektualnog uma, u današnje ubrzano i stresno vrijeme, preopterećenosti informacijama, naš živčani sustav biva napet, a veze u mozgu slabe.

Svaki čovjek posjeduje neograničen potencijal unutar sebe. Znanost je dokazala da možemo ojačati fizičku strukturu i povećati gustoću dijelova mozga, aktivirati neurone čime se harmonizira prijenos električnih impulsa, samim time i osvijestiti njegove uspavane dijelove, poboljšavajući tako pamćenje, koncentraciju, mentalni potencijal i intuiciju. Stimulirati pinealnu žlijezdu možete i svakodnevnim izlaganjem direktnom suncu barem pola sata, tehnikama vizualizacije, meditacije ili vježbi disanja. Poboljšati rad desne strane mozga možete kroz umjetničke izričaje i kreativan rad - pjevanje, sviranje, crtanje; ili kroz motoričke vještine - tenis, badminton, borilačke vještine, jogu itd.

 

© Copyright Park Božanske Energije, Zagreb

01/29 81 421 ili mobitel: 091/16 17 540; (od 11 do 14 sati)

e-mail: info@divineenergypark.org;
www.facebook.com/DivineEnergyPark, @DivinEnergyPark

www.divineenergypark.org