Početna Članci Sponzorirani članci Da li se zdravije hranimo u današnje vrijeme?

Da li se zdravije hranimo u današnje vrijeme?

Datum objave: 18.03.2015

Određene promjene u svijetu po pitanju zdrave prehrane, koje se događaju u posljednje vrijeme, navode nas na zaključak kako javnost i čovječanstvo polako uviđaju ne samo potencijalne opasnosti konzumiranja GMO hrane, već napuštaju i konvencionalnu prehranu bogatu pesticidima, te se okreću prirodnijem, organskom načinu prehrane.

 

Donedavno se organski uzgojena hrana mogla pronaći samo u specijaliziranim trgovinama, međutim, danas se bogat izbor organske hrane može pronaći u nekim supermarketima, tržnicama pa čak i u restoranima.

Potencijalne opasnosti uzgoja i konzumiranja GMO proizvoda

 

Velik dio genetski modificirane hrane se još uvijek uvozi, pa tako na primjer, genetski modificirana soja čini jedan od osnovnih sastojaka prehrambenih proizvoda kako ljudi, tako i domaćih životinja. U Europskoj Uniji i Hrvatskoj postoji regulativa prema kojoj bi hrana koja sadrži više od 0,9% GMO sastojaka trebala biti označena, međutim mnogi sumnjaju da se ova regulativa ne sprovodi temeljito.

 

Genetski modificirana hrana danas predstavlja predmet rasprava diljem svijeta koliko u medicinskim, znanstvenim i nutricionističkim krugovima, toliko i među osviještenom svjetskom populacijom. Većinu rasprava izaziva uglavnom činjenica da se prilikom proizvodnje genetski modificirane hrane međusobno miješaju geni životinja, biljaka i čovjeka. Tako na primjer imamo rajčicu sa genom bakterije, zlatnu rižu koja je dobila boju zbog ugrađenog gena narcisa, ili pak jagode sa genom ribe. Na taj način određeno svojstvo organizma od kojeg je gen uzet prenosi se u drugi organizam i tamo dolazi do promjene određenih svojstava.

 

Konzumiranjem klasične prehrane, mi svakako unosimo određene genetske informacije u naš organizam, međutim nemoguće je potpuno predvidjeti genetske kombinacije koje će se odvijati unošenjem genetski modificirane hrane.                       

Najčešće uzgajani GMO proizvodi su: soja, kukuruz, pamuk i uljana repica, te se uglavnom  koriste za proizvodnju biljnog ulja. Samo soja i kukuruz daju mnoge derivate pa se smatra da danas u Sjedinjenim Američkim Državama oko 70% hrane sadrži GMO sastojke.                            

 

Nedavna istraživanja sjemena NK 603 proizvedenog od tvrtke Monsanto na Kraljevskom sveučilištu u Londonu donijela su nam poprilično šokantne rezultate. Štakorima, koji su bili izloženi minimalnim količinama navedenog sredstva, nakon perioda od otprilike 4 mjeseca razvili su se tumori, te teška oštećenja na jetri i bubrezima. Od toga 70% muških i 50% ženskih štakora umrlo je ranijom smrću. Budući da se sva novija istraživanja vezana uz prehrambene, farmaceutske i agrikulturne proizvode, prije odobrenja najprije testiraju na štakorima, ovakva studija bi se teško mogla opovrgnuti. Ovo bi ujedno mogao biti i službeni dokaz o štetnosti  GMO proizvoda na koju se dugo vremena sumnjalo.                               

 

Prednosti uzgoja i kozumiranja organske hrane

 

Zbog povećane potražnje potrošača, automatski raste i potreba tržišta, pa se tako primjerice u Austriji, oko 20% proizvodnje hrane odnosi na organsku. Najnoviji podaci govore o tome da se sve veći broj europljana okreće organskom uzgoju, te da oko 3,7 poljoprivrednih površina daje isključivo organski uzgojene plodove. Mnoge europske članice zabranile su uzgajanje GMO usjeva.

Za razliku od GMO hrane i hrane uzgojene na pesticidima, organski uzgojena hrana se čini mnogo sigurnijom i isplativijom po pitanju okoliša i zdravlja. Organski proizvod uzgaja se pod strogo kontroliranim uvjetima, bez dodavanja sintetičkih pesticida, umjetnih gnojiva ili genetskog modificiranja. Zagovornici organske hrane tvrde kako ona, osim što ne sadrži pesticide, sadrži mnogo više udjela hranjivih tvari, kao na primjer, 29% više  magnezija, 28% više vitamina C, 13% više fosfora, 10% više kalcija, kao i mnogo više bjelančevina, antioksidansa itd. Osim toga, okus organski uzgojene hrane je mnogo intenzivniji i prirodniji.       

 

 

Ekološka svijest

 

Organski uzgojena hrana je i ekološki mnogo prihvatljivija. Postupnim uvođenjem organskog uzgoja uvelike bi se doprinjelo  oporavku flore i faune, ali i čovjekovog fizičkog i psihičkog zdravlja.

 

Podsjetimo da konvencionalni uzgoj hrane šteti okolišu, ali i čovjekovom zdravstvenom stanju. Pokazalo se kako je pad populacije pčela, ptica i drugih životinjskih vrsta usko povezan sa uporabom raznih pesticida i herbicida. Tretiranje hrane pesticidima dovelo je do sveopćeg zagađenja zraka, vode, zemlje i hrane. Budući da je čovjek neizostavan dio prirodnog ciklusa, ove promjene također utječu i na njega, pa se tako, mnoge bolesti koje su prije bile rijetkost danas smatraju uobičajenima. Konzumiranjem konvencionalno uzgojene hrane, toksini se nakupljaju u tijelu, te naš organizam postepeno slabi.           

 

Ako pogledamo unatrag, primijetit ćemo da je kroz povijest čovječanstva prevladavao uglavnom organski uzgoj hrane. Naši preci uzgajali su hranu na svježem zraku udišući miris svježe obrađene zemlje. Možda nisu živjeli bogzna koliko duže, ali su zasigurno bili mnogo vitalniji od nas, a i mnogo manje su se razbolijevali kroz život. Budući da pesticidi i herbicidi nisu bili izmišljeni, biljke je trebalo zaštititi prirodnim metodama, što je zahtijevalo mnogo više pažnje i vremena nego danas. Ovo je ujedno i jedan od razloga zbog kojeg je cijena organske hrane u dućanima veća nego što je uobičajeno. Međutim, životno iskustvo nas uči da uložena pažnja, vrijeme i dobra volja uvijek daju dobar rezultat. Uostalom, vjerojatno ćete se složiti da se više isplati dati novac za dobru hranu nego za hrpu lijekova.   

 

Ako pak imate vlastiti vrt i uzgoj, tim bolje za vas, jer ne morate kupovati hranu. Osim toga, rad u polju, na svježem zraku, djelovat će vrlo iscjeljujuće, kako na vaš cjelokupni organizam, tako i na vašu psihu. Pažnja i vrijeme posvećeno zasađenim biljkama uvelike će vam se vratiti u obliku dobrog zdravlja, novca, obiteljske sreće ili pak obostranog zadovoljstva kada vam gosti dođu na večeru.  

 

Autor: Goran Mizdrak

© Copyright Divine Energy Park, Zagreb

01/29 81 421 ili mobitel: 091/16 17 540; (od 11 do 14 sati)

e-mail: info@divineenergypark.org;
www.divineenergypark.org

www.facebook.com/DivineEnergyPark